Odlazak 2008.godine

Odlazak 2008. Godine

ulazak u 2009.g

Kraj 2008. godine donio je cijelom svijetu mnoštvo problema. Globalna kriza, krah burze, ekološke katastrofe, ratovi, umiranja, siromaštvo…, zastrašujući je niz. Često se upitamo da li zaista želimo živjeti u takvom svijetu i tko je kriv za sva ta događanja.

Krivci su svuda oko nas, krivci smo mi sami. U obilju licemjerja, pohlepe, zavisti svatko od nas je ključna figura koja svojom pasivnošću pridonosi surovoj stvarnošću. Pogledajmo što je 2008.g donijela  našoj domovini…

Godinu smo započeli parlamentarnim izborima, na kojima su stranke biračima nudila brda i doline, samo da bi dobile njihov glas. Većina je povjerenje odlučila dati HDZ-u, koji je sa svojim koalicijskim partnerima trebao dovesti državu u red. Zadatak im je bio težak, a kako su u tome uspjeli govore naredni mjeseci.

Započeli smo svađu sa susjedima Slovencima oko ZERP-a , iliti zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Svađa je rezultirala blokiranjem Slovenije Hrvatskoj ulazak u EU. Slovencu su nam tako preko noći postali neprijatelj broj jedan, a mi smo im uzvratili bojkotom njihovih proizvoda. Koliko god se mi ne slagali sa našim susjedima, ostaje činjenica da se u posljednje vrijeme jedino nismo zamjerili Mađarima.

Kao i ostatak svijeta , niti Hrvatska nije ostala imuna na američku financijsku krizu. Ušli smo u razdoblje recesije, povećanja troškova. ..Situaciju najbolje opisuje naš premijer sad već povijesnom izrjekom :“Stegnimo remene“.

Godina je također donijela i brojne izmjene zakona, a jedan od najzapaženijih je svakako zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Dok nepušači likuju, pušači su ostali zatečeni činjenicom da uskoro neće moći povući dim omiljene cigaretu u kafiću, fakultetu , radnom mjestu.

više se neće piti bezalkoholno

Ukinuto je i  nula promila, što je razveselilo sve one koji vole popiti čašu vina uz ručak.

Osim političkih, društvenih neprilika godina će ostati zapamćena po odlasku velika hrvatske glazbene, sportske, glumačke scene. Prvi nas je napustio velikan hrvatskog glumišta Boris Dvornik, a nedugo nakon njega nas je svojom iznenadnom smrću zatekao njegov sin Dino Dvornik. Kralj funka preozbiljno je shvatio riječi svoje pjesme:“idem tamo gdje i moj ćaća“, te je otišao prije izlaska svojeg novog albuma Pandorima kutija. Ostali smo siromašniji i za glazbenog  genija Vicu Vukova koji je preminuo nakon dugogodišnje kome, izazvane nesretnim padom u Hrvastkom saboru.

Ostavio nas je i Mate Parlov, sportska veličina koja nas je godinama uveseljavala brojnim pobjedama.

Kako to uvijek biva, loše stvari se uvijek brže šire i ostavaljaju dublji trag. Zahvatio nas je val nasilja, kriminala, a posljedice su bile ubojstvo Ive Pukanića, Ivane HOdak.

To ne znači da 2008. godina nije imala i svojih lijepih trenutaka. Uveseljavali su nas sportaši na Olimpijskim igrama, posebno naši, vrativši se sa 5 medalja. Rukometaši su postali europski viceprvaci, vaterpolisti svjetski prvaci, Blanka Vlašić najbolja svjetska visašica. Živjeli smo uz naše vatrene sve do nikad prežaljene „bitke s Turcima“.

Hrvatska je dobila poziv za NATO, predsjedamo Vijećem sigurnosti… Moramo biti zadovoljni našim uspjesima, ali ne zaboraviti pogreške.

I dok Amerika slavi novog predsjednika Baracka Obamu, Izrael napada Palestinu, Rusija koči plin Europi, mi smo se okrenuli silnim sniženjima koje je ovih dana zahvatilo Hrvastku.

Siječanjska sniženja u Hrvatskoj

Zaboravljajući prosinac i silne troškove, bacili smo se u kupovanje nepotrebnog, a sve zbog napada brojnih napisa iz izloga koji nas pozivaju na trošenje. I tko onda može reći da je Hrvatska u krizi i da ljudi gladuju? Nadajmo se da 2009. nećemo pamtiti po činjenici da smo se smrznuli u našim domovima, jer smo sve novce potrošili na shopping pa nismo imali za grijanje. Nadajmo se da će 2009. biti uspješnija i bolje od prethodne, a da ćemo mi biti zaslužni za dobre stvari i da će u novinama prevladati natpisi o dobrim djelima, junacima, a ne vijesti iz crne kronike.

Djede Mrazu, u Novoj godini želim…

Istina o Djedu Mrazu

Djed Mraz

Father Christmas, Joulupukk, Weihnachtsmann, Jelemand, Santa Claus, sve su to nazivi nama vrlo drage osobe iz djetinjstva, a nekima vjerujem i danas. Nama je poznatiji kao Djed Mraz ili Djed Božičnjak kako ga danas više vole zvati. Kako god bilo riječ je o istoj osobi, bilo fiktivnoj ili stvarnoj, ali svakako megapopularnoj. Jedan od stihova pjesme glasi:

„Njegove oči-kako treperahu! njegove jamice kako vesele!
Njegovi obrazi bijahu kao ruže, njegov nos kao trešnja!
Njegova smiješna mala usta izvučena u luk,  …
Imao je široko lice i mali okrugao trbuh,
Koji se tresao, dok se smijao, kao zdjela želea.“

Nama poznatiji lik djedice obučenog u crveno bijelo odijelo pojavio se u prošlom stoljeću 1931.g. Autor mu je bio ilustrator Haddon Sundblom, a naručitelj Coca-Cola. Da bi privukao mase te povećao konzumaciju tog pića Sundblom je napravio lik simpatičnog , punašnog starčića , a obukao ga je u boje Coca-Cole, crvenu i bijelu. Inspiraciju za Djedov izgled dobio je od još jednog poznatog donosioca darova, Svetog Nikole. Komercijalizaciji Coca –Cole, a time i Djeda Mraza pogodovao je II.svjetski rat. Naime, u brojnim reklama gdje su se prikazivali američki vojnici, neizostavna je bila slika vojnika sa bocom Coca-Cole u ruci. Globalno se raširio, a zanimljivo je da se zbog svoje crvene boje svidio i Rusima, koji su u Djedu Mrazi vidjeli priliku za zatiranje lika Svetog Nikole. POstoji i druga priča koja Djeda Mraza povezuje sa Finskom i Laponijom.

finsko odijelo Djeda Mraza

NAime, u jednom mjestu u Laponiji Djed Mraz ima veliki obrt sa mnoštvo viljenjaka koji mu pomažu u izradi darova za djecu. Naravno, tu je i gospođa Božičnjak. Ovo je više obiteljska priča , možemo reći i bajkovita.

U današnjem potrošačkom društvu prvenstveni cilj lika Djeda Mraza je privući kupce i ostvariti profit. Polako nestaje ona pozitivna i lijepa strana priče koje se brojni od nas sjećaju iz djetinjstva. Sa nestrpljenjem smo čekali Božić, pripremajući čizmice i osluškujući svaki šum, ne bi li uspjeli vidjeti Djedicu. To je bila čarolija Božića koju nam je današnje vrijeme oduzelo. Roditelji sve češće djeci već u ranoj dobi otkrivaju da Djed Božičnjak ne postoji, kako je to izmišljen lik, kako bi djecu ogradili od razočarenja.

Međutim, tko nam zaista može potvrditi da Djed Mraz ne postoji. Statistički podaci govore da je nemogće biti Djed Mraz. Naime , svijet danas broji 2 milijarde djece, a s time da Djed ne posjećuje Muslimane, Hinduse, Židove i Budiste, količina posla Djeda Mraza se smanjuje na 378 milijuna djece. Prema prosjeku, Djed Mraz mora posjeti 108 milijuna domova, a ima samo 31 sat za rad, zahvaljujući vremenskoj razlici. Mnogo je tu još statističkih podataka, no da li su oni zaista bitni. Da li to zaista mora biti osoba koja leti na saonicama preko čitavog svijeta i spušta se u dimnjake? Mi u svemu tražimo iznadprosječne mogućnosti i naravno da je u to teško povjerovati, kao što ne vjerujemo u Supermena, Batmana. Zašto Djed Mraz ne bi bio običan normalan čovjek, zašto bi to morala biti samo jedna osoba?? Kao što poznati film o Djedu Božičnjaku „Čudo u 34.ulici“ lik Djeda dokazuje jednostavnom konstatacijom da ljudi vjeruju u Boga, a nitko ga nije vidio. Upravo se u tome krije sva istina o Djedu Mrazu. Nepošteno je tražiti dokaze, pa čak i licemjerno. Zašto djeci krasti onaj trenutak sreće kada u na ulici ugledaju Djeda Božičnjaka i požele se slikati s njima. U današnjem svijetu je malo stvari kojima se možemo veseliti pa zašto oduzeti još jednu. Zašto on ne bi bio samo simbol dobrog i pozitivnog što nam donosi Božić?

Kako je Grinch ukrao Božić?

Grinch

Daleko negdje ima jedna planina. Planina tako široka da ju nitko nikada nije uspio obići i tako visoka dokle ti pogled seže. Mještani podno planine bili su jako znatiželjni jer svake godine oko Badnjaka s vrha planine dolaze čudni zvukovi: „bum, tres,škrip“ , ali nitko nije znao tko proizvodi te čudne zvukove. Sumnjalo se da se na vrhu nal azi radionica Djeda Mraza, ali se nitko nije usudio otići provjeriti, jer su svi znali da planinom lutai zločesti Grinch koji ne voli Božić i svake godine pokušava ukrasti sve njegove čarolije…

Na temu „Kako je Grinch ukrao Božić“ plesni klub Tina je održao božićnu plesnu produkciju . U Domu kulture- Kristalna kocka vedrine u Sisku 22.prosinca u 19 sati pozornicom je prodefiliralo stotinjak plesača kroz petnaest plesnih točaka. Priču ove plesne predstave napisala je Nataša Majstorović, a ona kreće riječima: „ Mještani podno planine pripremaju na Trgu veliko slavlje za doček Božića. Grinch, nevaljalac malog srca kvari im veselje jer ne voli Božić. Ali ne zadugo…“

Kroz teme plesnih točaka : zaboravili smo na Grincha, tražimo snježnu vilu, sjaj pozornice, Grinch otkriva sreću i ljubav, Ding-dong-Božić je…, na sceni su se izmjenijvale različite plesne tehnike od hip-hop-a do modernog jazz-a. Najbrojniji su bili oni najmlađi, koji su i najviše razveselili roditelje i prijatelje, svojom nespretnošću pokreta, a tako velikom željom da pokažu ono najbolje. Gost programa bio je Plesni klub Megablast iz Zagreba, inače bliski suradnik kluba. Na kraju programa mališane je iznenadio Djed Božićnjak sa prigodnim darovima.

Djed Božićnjak

Plesni klub Tina djeluje od 1994.godine, a klub okuplja djecu i mlade s ciljem širenja plesne kulture te razvijanjem umjetničkog i sportskog duha. Kroz tu aktivnost želja je mladima usaditi umjetničke, sportske i društvene potencijale. U klubu djeluju natjecateljske i rekreativne plesne sekcije: ritmika i ples, moderni ples, jazz dance, stret jazz, aerobic pilates. Klub je član Hrvatskog sabora kulture, Zajednice športskih udruga grada Siska, Hrvatskog show dance saveza te International Dance Organization. Voditelj i osnivač kluba je Valentina Ivanković Pelikan, a uz nju plesni suradnici su još Linda Majstorović, Petra Sanković, Marija Milošević te Katarina Cesarec.

Poruka Kluba je : „ Plesom do zdravog života „.

20 nam je godina tek

PLešem ti  priču…

„Dok smo u okovima buke ovog kaotičnog svijeta

Slobodni čuti taj glas koji nas zove,

U stanju smo plešući stvoriti most i ostvariti snove.“

Vera Mitrović Vrbanac

Plesni Studio 23 obilježio je u gradskom kazalištu Zorin dom 20.obljetnicu postojanja. Kroz dvije plesne predstave pod nazivom „Plešem ti priču“ brojnim prijateljima, roditeljima te plesnim stručnjacima otplesali su svoju rođendansku čestitku te zahvalili na velikom odazivu. U sklopu produkcije izdali su i knjigu „Studio 23-2o godina“ čija se promocija održala nakon plesne predstave.

Brojni plesači, od onih najmanjih, preko juniorskih grupa pa sve do ansambla zadivili su prisutne lakoćom pokreta i dobrom uvježbanošću. Na sceni su se izmjenivali miševi, tarzani, klaunovi, havajke ,a svaku priču upotpunili su prikladni kostimi. Vidjelo se da su puno truda uložili kako bi prisutnima prenijeli svoju energiju i ljubav prema plesu, a ogroman pljesak dokazao im je da su i u tome uspjeli. Na kraju programa je tajnik Hrvatskog Sabora kulture prof.Mirko Kovačević dodijelio priznanja za uspješan rad na širenju i razvijanju kulturno-umjetničko amaterizma i hrvatske kulture Veri M.Vrbanac te plesačima i trenericama koje su u Studiju od samog osnutka: Ireni Gerovac, Nikolini Smolčić, Svjetlani Gvojić. Svatko od njih ima svoju priču, svoj plesni put i osjećaje prema plesu ,a ovo su samo neki od njih:

Irena Gerovac: ” Mislim da me ovih 20 godina u Studiju učinilo boljom osobom. Ne samo zato što sam se okrenula sportu, zdravijem životu, već i zato što sam svu tu pozitivnu energiju primila i što je trajno želim prenositi dalje, a to me čini sretnom.”

Nikolina Smolčić : “Studio će uvijek biti posebno mjesto za mene. Bez obzira koliko daleko ja sutra bila, Studio će uvijek biti blizu, dio mene sa svim posebnim osobama i događajima koji dođu u naš život i osvoje nas, pa ih pospremimo, čuvamo, njegujemo i zadržimo u srcu zauvijek.”

Martina Pahanić:” Dok gledam svoju grupu, sjećam se dok su bile male curice kad sam ih preuzela, a danas su to odrasli ljudi. Čast mi j raditi sa tako dobrim curama. Mnogi ljudi ne shvaćaju što je to ples. To je jednostavno način života, nešto o čemu razmišljam cijeli dan. PLes je nešto čime se u jutro budim, jedem, radim i liježem na večer. Zato dragi moji, gdje god vas život odnese, kada osjetitite potrebu da plešete, ne istražujte što je to ples, jednostavno plešite.”

U Studiu 23 danas pleše oko 200 plesača svih uzrasta, a svaki od njih je važan dio kolektiva. Jednom je poznati karlovački novinar Goran Gerovac napisao da kad bi dovoljno ustrajan statističar pokušao nabrojati sve članove koji od osnivanja Studija pa do danas prošli kroz ovu malu plesnu akademiju da bi došao do nevjerojatnog broja. Međutim, brojke nisu bitne, važniji je trud, znoj, nastupi koji su Studijevi plesači utrošili, otplesali.

„ Ne vjerujem u boga koji ne pleše.“- Friedrich Wilhelm Nietzsche

Ideju za pokretanje studija , prve prave kulturne plesne skupine u Karlovcu došla je od Vere i Dorijana Vrbanca. Oni su 08.12.1988.godine pozvali sve svoje sugrađane na ples. Sam naziv grupe pun je simbolike mladosti, koja sugerira da za ples nisu važne godine već stanje duha. Odaziv je postao sve veći, a prva dvorana postala je pretijesna za sve znatiželjnike. Nakon godina seljenja iz dvorane u dvoranu, grad je ovom uspješnom klubu odlučio dodijeliti  stalno mjesto boravka u Banjavčićevoj ulici.

Velika pozornost se u Studiju daje edukaciji i osposobljavanju voditeljskog kadra, kroz organizaciju različitih plesnih seminara i radionica. Djeca i mladež u okviru studija uče osnovnu plesnu tehniku Jazz balet, a imaju i obvezne satove klasičnog baleta i brojnih drugih plesnih tehnika. Studio 23 je član Hrvatskog sabora kulture, Hrvatskog Show Dance saveza te kao takav je i organizator brojnih natjecanja i događanja.

„ Prije točno deset godina bila sam uvjerena da ću za deset godina sjediti u prvom redu balkona, biti stara i pozvana na proslavu godišnjice kao osnivač studija. Sretna sam što ću za ovu obljetnicu biti iza scene, mlađa i rasplesanija nego ikad prije u životu“ –riječi su Vere Mitrović Vrbanac, a po njima je sasvim jasno da će njezina energija kako voditelja, a tako i plesača još dugo aktivno živjeti u Studiju.

Vjerujem, na sreću svih koji je poznaju , i onih koji će je tek upoznati.

Karlovac – božićni grad

Pod pokroviteljstvom grada Karlovca u razdoblju od 6. do 24.prosinca održava se božićni sajam pod nazivom Karlovac- Božićni grad. Projekt je zamišljen kao glazbeno scenski prikaz, a iz proračuna je izdvojeno 150 tisuća kuna, ne računajući doček Nove godine. Glavni program održava se ispred robne kuće Karlovčanka te u gradskom Perivoju- Šetalište dr.Franje Tuđmana. Organizatori čitavog projekta su gradsko kazalište Zorin dom i Turistička zajednica.

Ravnatelj Zorin doma , Zvonimir Ilijič je na svečanom otvaranju izjavio kako se ovaj projekt održava prvi put, a želja je da evaluira u brend kojim će se privući ljudi izvan Karlovca. Također je naglasio kako je čitav događaj na razini svjetla i veselja kako i priliči ovom blagdanskom razdoblju.

Unatoč dobro zamišljenom projektu, on zamalo da se nije proveo u stvarnost zbog svađa u gradskom vrhu. Prvi problem u realizaciji predstavljala je nemogućnost dogovora između turističke zajednice , koja djeluje u dogovoru sa gradskom vlasti te Zorin doma oko mjesta postavljanja jaslica. Prvi su tražili da jaslice budu postavljene ispred robne kuće Karlovčanka, a Zorin dom ih je htio postaviti u perivoju dr.Franje Tuđmana. Kako su jaslice bile pod ključem grada , pobjedu je prvotno odnijela Turistička zajednica.

jaslice

Na sreću građana, gradska vlast je odlučila popustiti blagdanskom raspoloženju te je pristala na kompromis. Tako danas Karlovac ima program na obje lokacije i u Perivoju i ispred Karlovčanke, a imamo i dvostruke jaslice. Zorin dom i Turistička zajednica uspjeli su se dogovoriti oko rasporeda nastupanja izvođača kako bi zadovoljili svačije interese. U Perivoju se održava prodaja rukotvorina, sitnih poklona te tradicionalnih proizvoda, a 14. prosinca građane očekuje park božićnih jelki te osmišljavanje živih jaslica. Ispred robne kuće je postavljena pozornica gdje nastupaju razne karlovačke grupe. Na dan Svetog Nikole nastupio je dječji zbor Cicibani, a mališanima je Sv.Nikola podijelio i prigodne darove.

Svakog dana božićnog sajma nastupaju i plesne grupe te svojim veselim pokretima pridonose blagdanskom duhu. Unatoč otvorenoj pozornici i zimskim temperaturama uspjeli su zagrijati slučajne prolaznike te i šarene maskote Kornjaču i Crveno prase navesti na ples. Upravo kakva i treba biti božićna čestitka- vesela i iskrena, zaželjeli su svojim plesnim koracima čestit i sretan Božić svim ljudima dobre volje, a i onima koji to nisu.

Revija suvremenog plesa

U Karlovcu , u Domu oružanih snaga RH se protekli vikend održao 19.susret plesnih ansambala. Program je trajao dva dana, a svečano otvaranje bilo je u subotu u 18h te u nedjelju u 11h. Pod pokroviteljstvom ministarstva kulture na susretima je sudjelovalo oko 500 plesača iz Hrvatske i Slovenije. Karlovac je već treći put za redom domaćin ovog događaja. Organizatori su bili Hrvatski sabor kulture i Zajednica AKUD Karlovačke županije, a suorganizatori grad Karlovac i Karlovačka županija.

Na temelju prijavljenih koreografija te stručnog odabira, svaki se ansambl predstavio sa dvije plesne točke. Na pozornici su se tako izmjenjivali klaunovi, James Bondovi, vještice , ciganke… Bilo je tu i brojnih plesnih tehnika , od jazz dance-a, hip-hop-a do suvremnog plesa i step dance-a. Boje Karlovca branila je Umjetnička udruga Lepeza te plesni centar Studio 23, koji su svoje koreografije izveli prvog dana susreta. Besplatan ulaz privukao je brojne zaljubljenike u ples, a glasnim pljeskom nagrađivali su sve plesače. Ovaj događaj pokazao je kako su ljudi željni plesa te kako bi se slične smotre trebale održavati što češće.

, I.R. plesni klub Shine

Ozbiljniju notu ovom plesnom događaju pružilo je stručno povjerenstvo u sastavu : Vlasta Kaurić, Vlatka Vrhovšek te Tikomir Kološić. Njihov zadatak bio je izabrati najbolji ansambl koji će predstavljati Hrvatsku na međunarodnom susretu plesnih ansambala. Odluka o najboljem sigurno će biti teška jer su svi plesači dali maksimum od sebe i predstavili se u najboljem izdanju.

U sklopu plesne smotre, Hrvatski sabor kulture ogranizirao je i seminar na temu „Teorija i praksa suvremenog plesa i odgoja“, održanog 28. I 29.studenog , također u Karlovcu. Voditeljice su bile profesorica Vlasta Kaurić te plesni pedagog Tatjana Rupchich.

I.R.- Vlasta Kaurić

Cilj seminara je bio osvijestiti elemente fizičke pripreme primjerene uzrastu, razvijanje osjećaja za kretanje tijela, razvijanje osjećaja za prostor, vrijeme, jačinu pokreta. Također , pažnja je bila usmjerna i na razvijanje kreativnosti, a čitav pristup se temelji na modrernom odgojnom plesu Rudolfa Labana, točnije njegovih 8 osnovnih teme. Na seminaru su sudjelovali plesači i voditelji iz čitave Hrvatske, također sudionici 19.susreta plesnih ansambala.

Predstavljanje plesnih klubova

Sajam plesa

Na zagrebačkom velesajmu se od 12-16.studenog održavao sajam plesa. Organizator je bio plesni klub Megablast, pod vodstvom Gordana Križaja. Sajam se odvijao u sklopu sajma glazbe i multimedije. Održana su natjecanja u street dance-u, brojne plesne radionice, nastupi plesnih grupa, te predavanja plesnih pedagoga.

Zadnjeg dana sajma nastupio je karlovački plesni klub Studio 23. Prisutnima se predstavio sa tri plesne grupe u kategoriji djece, juniora i seniora. Najzanimljiviji je bio nastup dječje grupe sa koreografijom “Kad krave polude”. Šarenilom kostima i spretno uvježbanim pokretima oduševili su sve prisutne, te i slučajne prolaznike pridobili za pozornost. Uslijedio je nastup seniorske grupe sa plesnom sekvencom mtv jazz-a. Članice ansambla pokazale su dobro poznavanje plesnih tehnika te uspješnost u savladavanju teških pokreta. Gledateljima su izvele i dio iz predstave “Sunčeva djevojka” na glazbu Oj lepi lado. Koreografije PLes pingvina i Aloha izvele su dvije juniorske grupe Studia 23.

Karlovčani su pokazali da svojim plesnim umijećem mogu konkurirati i kolegama iz metropole te da se i u malim gradovima aktivno pleše.

Predstavljanje plesnih klubova

I.R.foto

Plesni klub Promenada

I.R.foto

Plesno edukativni centar Promenada osnovao je prije pet godina  Igor Beketić. Cilj mu je bio promovirati mlade umjetnike iz područja plesa, glume …  U početku su se u klubu organizirali brojni tečajevi, poput baletnog tečaja koji je vodila poznata baletna pedagoginja Silva Muradori. Ubrzo je klub dobio i svoje prve članove koji su svojim radom pomogli da klub danas broji oko stotinjak plesača.  Raznolikošću programa, klub danas nudi tečajeve salse, društvenog plesa, argentinskog tanga, aerobica, a ono po čemu je postao poznat su svakako tečajevi hip-hop-a i break- dance-a.  Promenada organizira i međunarodna natjecanja u street dance-u. Ove godine organizirala je 3.međunarodno natjecanje KLC Most wanted, na kojem su se predstavili natjecatelji iz Slovenije, BiH, Srbije, Mađarske, Bugarske i Hrvatske.  Njihove pokrete i akrobacije Karlovčani su mogli vidjeti na glavnom gradskom trgu, a finale je održano u prostorijama kluba. Plesači kluba redovito sudjeluju i na svjetskim street natjecanjima , popularno zvani street battle, te postižu značajne rezultate.  Pokretači su i humanitarnih akcija, a jedna od takvih bila je u suradnji sa rotari klubom Inner Wheel. U toj akciju prikljali su novce za Dječji dom Vladimir Nazor u Karlovcu. U humanitarnom balu sudjelovali su poznati hrvatski plesači iz standardnih i latino američkih plesova Mirjana Žutić, Hrvoje Kraševac, Martin Franja i mnogi ostali. Program je vodila Zrinka Cvitešić, koja je brojne svoje predstave uvježbavala upravo u Promenada klubu. Pod sloganom „Dance now, Dance later, uči, vježbaj, svjedoči, živi…“ klub  punom parom kreće u nove projekte…

I.R.foto